loading

DUF SME INVEST

O Nama

_
SME INVEST d.o.o. Mostar
Društvo za upravljanje fondovima SME INVEST d.o.o. Mostar , Kralja Petra Krešimira IV bb, II sprat, 88 000 Mostar, je organizirano kao društvo s ograničenom odgovornošću. Djelatnost SME INVEST d.o.o. je posredovanje u poslovanju vrijednosnim papirima u skladu sa zakonskim odredbama.
SME INVEST d.o.o. je rješenjem Komisije za vrijednosne papire FBiH br. 05-19-157/00 od 31.08.2000. godine upisano u registar emitenata pod brojem 03-08-57, a rješenjem Županijskog suda Mostar od 25.09.2000. godine u Registar Suda pod brojem U/I-1340/2000.
Iznos  temeljnog kapitala SME INVEST d.o.o. iznosi 400.000,00 KM.

Upravu Društva čine:

Ante Kolobarić, direktor Društva
Dragan Knezović, izvršni direktor
Ozren Bubaš, izvršni direktor

Nadzorni odbor Društva čine:

Marijan Bunoza, predsjednik
Ivica Glamuzina, član
Zvonimir Curić, član

Kontakt:
Radno vrijeme: pon-pet 8:00 – 16:00h
Tel: +387 36 328 687 • Fax: + 387 36 328 677
E-mail: info@smeinvest.ba
Besplatne telefonska linija: 080 08 00 09

SME INVEST tim:

Ante Kolobarić, mr.oec., direktor Društva za upravljanje
email: ante.kolobaric@smeinvest.ba

Dragan Knezović, dipl. oec., Izvršni direktor za računovodstvo i financije
email: dragan.knezovic@smeinvest.ba

Ozren Bubaš, dipl.oec., Izvršni direktor za nadzor i analizu
email: ozren.bubas@smeinvest.ba

Željka Corić, dipl.oec., Odjel za nadzor i analizu
email: zeljka.coric@smeinvest.ba

Mirko Martinović, mr.oec., Voditelj Odjela za upravljanje imovinom
email: mirko.martinovic@smeinvest.ba

Uvod u investicijske fondove

Investicijski fondovi su institucionalni investitori koje, na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire, osnivaju društva za upravljanje fondovima isključivo radi javnog prikupljanja novčanih sredstava putem izdavanja dionica ili investicijskih kupona (dokument o vlasništvu udjela u fondu) i ulaganja u prenosive vrijednosne papire i/ili nekretnine te depozite u financijskim institucijama tako da za ulagatelje ostvare maksimalno moguć prinos uz prihvaćanje definiranog rizika. Osnovna podjela investicijskih fondova je na zatvorene i otvorene fondove.

Zatvoreni investicijski fondovi (ZIF)

Zatvoreni investicijski fondovi (ZIF) su organizirana kao dionička društva (d.d.) čijim se dionicama trguje na burzi, a koje osniva i s njim upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Takve se dionice, uglavnom trguju uz diskont na knjigovodstvenu vrijednost.
Prema tome čini se da je puno isplativije ulagati u ZIF-ove, ali ipak treba uzeti u obzir i pitanje likvidnosti, jer otvoreni fond ima obvezu otkupiti udjele i isplatiti ih u roku od nekoliko dana, a dionice ZIF-a možete prodati na burzi, ako ima potražnje i po cijeni koja je aktualna na burzi, bez obzira na rezultate poslovanja i knjigovodstvenu vrijednost. Riječ je o dvije suprotstavljene strane, o dva financijska proizvoda od koji niti jedan nije bolji od drugog, jer onda onaj lošiji ne bi ni postojao, već se svaki investitor treba odlučiti što mu više odgovara jer i jedna i druga vrsta ulaganja imaju i prednosti i nedostatke.
Otvoreni investicijski fondovi

Otvoreni investicijski fond (OIF)

Otvoreni investicijski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti, a osniva ga i njime upravlja društvo za upravljanje fondovima, isključivo radi javnog prikupljanja novčanih sredstava i njihova ulaganja u prenosive vrijednosne papire i depozite u financijskim institucijama.

Investicijski fondovi bitan su dio tržišta kapitala. Investicijski fondovi omogućavaju svojim ulagačima sudjelovanje u dobicima od ulaganja u vrijednosne papire koji su, u pravilu, uvijek rizičniji, ali i mogućnost dobitka je veća dobitaka od drugih sličnih ulaganja.
Otvorene investicijske fondove možemo podijeliti i prema vrsti investitora koji u njih mogu ulagati, i to na: otvorene fondove s javnom ponudom (u koje mogu ulagati svi) i na otvorene fondove s privatnom ponudom.
Otvoreni investicijski fondovi prema strategiji ulaganja

OIF prema strategiji ulaganja

Investicijski fondovi putem svojih osnivačkih akata tj. statuta i prospekta, obraća se investicijskoj javnosti i nudi svoje udjele ili dionice, ovisno da li je riječ o otvorenom ili zatvorenom fondu. U tom se dokumentu, između ostalog, definira i politika investiranja kapitala koji čini portfelj fonda i prema tom kriteriju investicijski se fondovi obično se dijele u sljedeće četiri kategorije:

  • Dionički fondovi – investitori koji očekuju prosječne prinose oko 15% godišnje i pritom su spremni prihvatiti veći rizik preporuča se ulaganje u dioničke fondove. Također, preporuča se i dugoročno ulaganje u dioničke fondove, i to na rok od tri do pet godina Društva za upravljanje fondovima u pravilu naplaćuju najvišu zakonski dopuštenu naknadu za upravljanje u iznosu od 3,5% od imovine fonda te su ulazne i izlazne naknade te naknade za banku skrbnik kod dioničkih fondova najviše.
  • Mješoviti fondovi – ulažu podjednako u dionice i obveznice. Investitori mogu očekivati prosječne prinose oko 10% godišnje. Ulaganje u mješoviti fond je u pravilu bi trebalo biti na rok od dvije do tri godine. Naknade su niže u usporedbi s dioničkim fondovima.
  • Obveznički fondovi – ulažu u dugoročne dužničke vrijednosne papire daju prednost očuvanju i stabilnom rastu vrijednosti udjela. Preporučeni minimalni rok investiranja je od šest mjeseci do godinu dana.. Prinos obveznički fondova trebao bi biti jednak ili veći od prinosa državnih obveznica s najdužim rokom dospijećem. U pravilu barem jednak ili veći od kamata uz najduža oročenja.
  • Novčani fondovi – ulažu pretežno u instrumente tržišta novca. Rast imovine fonda je polagan, ali kontinuiran, dok oscilacija vrijednosti udjela praktički ni nema. Prinos novčanih fondova u pravilu je veći od kamata štednje po viđenju, a manji od oročene štednje na duže rokove. Namijenjeni su ulagačima koji imaju vrlo konzervativnu strategiju ulaganja ili trebaju pristup uloženim sredstvima u skoroj budućnosti. Novčane fondove najviše koriste tvrtke, kao ponajbolji način kratkoročnog plasmana novca. Novčani fondovi, u pravilu, ne naplaćuju ulaznu ni izlaznu naknadu te su naknade za upravljanje i banku skrbnik najniže.
Prednosti i nedostaci ulaganja u fondove

Prije nego što i sami odlučite uložiti svoj novac u fondove, saznajte više o investicijskim fondovima. Prednostima i nedostacima ovog načina ulaganja te kriterijima pomoću kojih možete odabrati fond po vašoj mjeri.
Investicijski fondovi su postali popularni jer nude sljedeće četiri osnovne prednosti:

  • Disperzija rizika – investicijski fond ulaže u velik broj različitih vrijednosnih papira čime se smanjuje rizik ulaganja.
  • Profesionalno upravljanje – individualni investitori rijetko ima vremena, znanja ili želje da bi svaki dan pratio, analizirao i donosio odluke o investiranju u velik broj vrijednosnih papira. Zato je praktičnije svoj novac povjeriti na upravljanje fond menadžerima koji imaju stručna znanja i iskustvo u investiranju. Oni analiziraju vrijednosne papire i tržišta na koja fond investira i koriste svaku priliku da povećaju vrijednost fonda. Prepoznaju mogući rizik i mijenjaju strategiju fonda prema njemu.
  • Likvidnost – ulagači u otvoreni investicijski fond mogu u svakom trenutku društvu za upravljanje podnijeti zahtjev za prodaju svojih udjela. Dok mnoge dionice ne možete prodati u svakom trenutku jer se njima rijetko trguje.
  • Jednostavnost ulaganja – investicijski fondovi omogućuju jednostavnije investiranje. Udjel u fondu možete kupovati preko usluge e-bankarstva, putem trajnog naloga i sl.

Nedostaci ulaganja u fondove:
Prilikom ulaganja u fondove trebamo biti svjesni i nedostataka koji često nisu jasno prezentirani potencijalnim investitorima. Glavni nedostaci fondova u odnosu na klasičnu bankovnu štednju su promjenjivost prinosa i nepostojanje garancije države za novčani ulog kao što je to slučaj kod štednje u banci.
Kod fondova, nezadovoljavajući ili negativan prinos može nastati kao posljedica sljedećih rizika:

  • Rizik ulaganja – je stupanj neizvjesnosti prinosa investicije. Što je stupanj neizvjesnosti veći, veći je i rizik ulaganja. Vrijednost ulaganja investicijskog fonda može vrlo brzo narasti ili se brzo smanjiti, vezano uz promjene u gospodarstvu, politici, ili vezano uz individualno stanje samog izdavatelja vrijednosnog papira. Osim toga, pojedine ulagačke odluke vezane uz očekivani prinos mogu bitno utjecati na sam rizik ulaganja. Postoje dvije osnovne vrste rizika kod ulaganja, i to: nesustavni rizik – može se ublažiti s diversifikacijom ulaganja) i djeluju na sve ili većinu ulaganja investicijskog fonda te sustavni rizik – ne može se ublažiti diversifikacijom ulaganja
  • Rizik likvidnosti – javlja se kada zbog isplata velikih novčanih iznosa, a temeljem zahtijevanih isplate udjela, investicijski fond nije u mogućnosti unovčiti svoju imovinu bez većih negativnih posljedica. Rizik likvidnosti se mijenja na dnevnoj osnovi, vezano uz neto uplate (isplate) u investicijski fond te vezano uz količinu dodatnih likvidnih sredstava. Rizik likvidnosti, također, znaci teškoće pri prikupljanju potrebnih novčanih sredstava za zahtijevane isplate udjela ulagačima, a koje se javljaju kod unovčenja određenih vrijednosnih papira na pojedinim tržištima kapitala do kojih dolazi zbog opće nelikvidnosti i nestabilnosti tih tržišta.
  • Rizik promjene tečaja (valutni rizik) – je rizik promjene vrijednosti imovine fonda u odnosu na obračunsku valutu jer imovina može biti uložena u financijske instrumente denominirane u različitim valutama. Taj rizik se smanjuje pažljivom raspodjelom ulaganja u vrijednosne papire denomirane u različitim valutama.
  • Rizik neispunjenja obveza- rizik neispunjenja obveza suprotne strane javlja se ako u poslovnoj suradnji sa strankom dođe do razlika između stvarnih te ugovorenih i zakonski određenih pravila i načina ispunjenja obaveza. Rizik neispunjenja obveza suprotne strane je (1) je rizik da suprotna strana neće ispuniti svoje obveze u ugovorno određenom roku i opsegu, ili da obveze neće nikada ispuniti, i (2) rizik da suprotna strana neće ispuniti svoje obveze u skladu s drugim ugovorenim ili zakonskim odredbama. Taj rizik je različit kod pojedinih tržišta kapitala, a vezano uz sustav namire i način plaćanja koja važe na tom tržištu. Rizik je to veći što su veće vremenske razlike u novčanoj i/ili papirnoj (stvarnoj) namiri. Osim toga rizik je povezan s pravnom uređenošću ili neuređenošću sustava pohrane vrijednosnih papira i namire obveza proizašlih iz izvršenih transakcija na organiziranom tržištu vrijednosnih papira.
  • Operativni rizik – odnosi se na nepravilnosti koje mogu nastati u poslovanju Društva za upravljanje te tako stvoriti nepovjerenje investitor u fondove.
  • rizik skrbništva
  • rizik zbog ulaganja u druge investicijske fondove
  • politički rizik zemalja
  • rizik promjene poreznih propisa
Ocjenjivanje uspješnosti fonda

Uspješnost poslovanja investicijskog fonda mjeri se prinosom na uloženi kapital, a prinos se izračunava na temelju porasta vrijednosti udjela u određenom vremenskom razdoblju.
Uspješnost pojedinog fonda ocjenjuje se usporedbom s nekom prosječnom mjerom uspješnosti te usporedbom s ostvarenim prinosima istovrsnih fondova.
Primjerice, kretanje tržišnih indeksa (za dionice i obveznice) na nekom tržištu pokazuje prosječni stupanj prinosa (benchmarka) nekog dioničkog ili obvezničkog tržišta. Odstupanje od te mjere pokazuje stvarnu uspješnost fond menadžera. Dakle, ako je porast udjela (prinos) nekog dioničkog fonda za određeno razdoblje niži od porasta tržišnog indeksa onda je profitiralo samo društvo za upravljanje dok vlasnici udjela ne mogu biti zadovoljni.
Fondove istog stupnja rizika i istih valuta možemo uspoređivati i međusobno te ih na taj način rangirati prema uspješnosti.
Za ocjenu dugoročne uspješnosti fonda relevantan je prosječni godišnji prinos fonda ( PGP) – ukupno ostvaren prinos fonda podijeljen s godinama trajanja fonda. Pritom treba voditi računa da ostvareni prinosi u prošlosti ne garantiraju jednaku uspješnost u budućnosti.

Kako odabrati fond

Za izbor fonda preporučujemo sljedeće kriterije:

  • na temelju vlastite sklonosti prema riziku odredite vrstu fonda
  • koliko dugo vam sredstva koja ste investirali neće trebati
  • usporedite ciljane fondove prema ulaznim i izlaznim naknadama te naknadama za upravljanje i skrbničku banku
  • usporedite odabrane fondove prema visini prinosa u tekućoj godini
  • usporedite odabrane fondove prema visini prosječnog godišnjeg prinosa (PGP)
  • usporedite prinose odabranih fondova s kretanjem prosječnih prinosa tržišta
  • provjerite eventualne pogodnosti (akcije kupnje udjela bez ulazne provizije, mogućnost dobivanja kredita uz zalog udjela u investicijskom fondu i sl.)

Dokumenti obrasci i izvještaji

Obavijesti Društva↓

Objava-bitnog-događaja-CROBIH-FOND-sazivanje-vanredne-skupštine-28.09.2020.

Objava-bitnog-događaja-CROBIH-FOND-sazivanje-ponovljene-skupštine-04.06.2020.

Objava isplate dobiti – 2020

Objava-bitnog-događaja-CROBIH-FOND-sazivanje-skupštine-04.06.2020.

Odluka o likvidaciji OIF Capital

Objava bitnog događaja Crobih Fond-sazivanje skupštine 17.04.2019.

Objava bitnog događaja Fortuna Fond-sazivanje skupštine 19.04.2019.

Objava bitnog događaja Fortuna Fond-sticanje dionica fonda više od 5% 30 11 2018

Objava bitnog događaja-održavanje skupštine DUFa 27.08.2018.

Financijska izvješća 2018↓

Godišnji izvještaj DUF SME Invest d.o.o – 31.12.2018.

Izvještaj Vanjskog revizora DUF SME Invest d.o.o. Mostar – 31.12.2018.

Polugodišnji izvještaj – DUF SME Invest d.o.o Mostar 2018

Financijska izvješća 2017↓

Addiko Invest_Godišnji finansijski izvještaj 2017

Addiko Invest_Polugodišnji izvještaj_2017

Financijska izvješća 2016↓

Izvješće vanjskog revizora za Društvo Addiko Invest 2016
Hypo Alpe-Adria-Invest_Polugodišnji izvještaj_2016

Financijska izvješća 2015↓

Revizorski izvještaj_Hypo Alpe-Adria-Invest doo_2015
Godišnji izvještaj Hypo Alpe-Adria-Invest DOO Mostar_2015
Polugodišnje izvješće_Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o._30062015

Financijska izvješća 2014↓

Hypo Alpe-Adria Invest d.o.o._FIP 2014
Izvješće vanjskog revizora_Hypo Alpe-Adria-Invest DOO Mostar_2014
Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostar_Polugodišnji izvještaj 2014

Financijska izvješća 2013↓

Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostar_Izvješće vanjskog revizora za 2013
Hypo Alpe-Adria-Invest doo_Financijski izvještaj za 2013
HAAI – polugodišnji izvještaj 2013

Imate pitanje? Slobodno nas nazovite